Neurokirurgija ima multidisciplinarni pristup i korespondira s vrlo širokim spektrom medicinskih specijalnosti koristeći pritom najsuvremenija znanstvena i tehnološka dostignuća u dijagnostici, liječenju, rehabilitaciji i produženoj skrbi. Terapija mora biti usmjerena ne samo na poboljšanje preživljavanja nego i na očuvanje neuroloških funkcija i maksimiziranje kvalitete života.
Liječenje svakoga pacijenta je individualno prilagođeno na temelju vrste, položaja i svojstava patološkog procesa, stupnja bolesti, dobi i konstitucije pacijenta te brojnih drugih čimbenika.

Neurokirurgija se razvijala u dva pravca. Izvode se sve opsežniji i ekstenzivniji operacijski zahvati nakon kojih slijede rekonstrukcije s minimalnim funkcijskim i kozmetičkim defektima. Istovremeno, zahvaljujući novim tehnologijama, a osobito endoskopiji i neuronavigaciji, radiokirurgiji, funkcionalnoj neurokirurgiji, interventnoj endovaskularnoj kirurgiji izvode se opsežni zahvati uz maksimalno poštivanje postulata minimalne invazivnosti.

Zbog velike opsežnosti i složenosti specijalizacija neurokirurga je najduža i traje 6 godina. U praksi je česta podjela na subspecijalistička područja:
• Vaskularna neurokirurgija – obuhvaća isključenje aneurizmatskih tvorbi iz krvnog optjecaja, uklanjanje arteriovenskih malformacija (AVM) i ostalih vaskularnih patoloških tvorbi suvremenim, minimalno invazivnim postupcima, najčešće supracilijarnim keyhole pristupom.
– Kirurgija lubanjske baze – neurokirurško rješavanje svih vrsta patoloških procesa smještenih na lubanjskoj osnovici.
• Neuroonkologija – obuhvaća liječenje svih vrsta tumorskih procesa u odraslih i u djece.
• Pedijatrijska neurokirurgija – obuhvaća zahvate kod pacijenata s hidrocefalusom, razvojnim poremećajima (Chiarijeva malformacija, Dandy-Walkerov sindrom) i poremećajima u zatvaranju neuralne cijevi (meningokele, mijelomeningokele).
• Spinalna neurokirurgija – kirurško liječenje patoloških procesa u kralješničnu kanalu i poremećaja ustroja i funkcija svih dijelova, poglavito vratnog i slabinskog kralješnične moždine.
• Kirurško liječenje bolesti hipofize – prije svega uključuje tumorske procese.
• Funkcijska neurokirurgija – uz kirurško liječenje boli (liječenje epilepsije) uključuje i duboke mozgovne stimulacije i ablacijske procedure (npr. u liječenju Parkinsonove bolesti).
• Stereotaktička neurokirurgija – obuhvaća izuzimanje uzoraka radi patohistološke pretrage promjena u strukturi mozgovnih tkiva ciljanim pristupom uz pomoć stereotaktičkog uređaja.

Tehnologija koja se koristi u neurokirurgiji stalno se mijenja i usavršava. Uvode se nove personalizirane metode s kojima se na mjestu oštećenoga živčanog tkiva presađuje matične stanice da obnove oštećenje. Robotska neurokirurgija uz dodatak računalne tehnologije poboljšava interakciju između neurokirurga i pacijenta tijekom operacije, a pretpostavlja određeni stupanj kontrole do sad potpuno rezerviran za kirurga, te može prevladati ograničenja klasične endoskopske i mikrokirurgije, kao što je nedostatak bimanualne spretnosti. Razvoj i korištenje tehnologije raste gotovo eksponencijalno u području cijele medicine, a posebno u kirurškim strukama. Neurokirurgija evidentno prednjači u tom procesu.