centar za ekspertnu medicinu

CEM

Nuspojave lijekova i prihvatljiv rizik primjene lijekova

Posljednjih se dana u sredstvima javnog priopćavanja pojavilo nekoliko uznemirujućih članaka o strašnoj opasnosti primjene lijekova, a najviše nemira izazvao je podatak da je prošle godine u Hrvatskoj umrlo 28 bolesnika radi nuspojava lijekova koje su uzimali.



Što treba znati o nuspojavama lijekova

Nema lijeka koji ne može izazvati nuspojavu – štetnu neželjenu reakciju izazvanu pri primjeni uobičajene terapijske doze lijeka u odobrenoj indikaciji. Lijekovi se razlikuju prema učestalosti i spektru (vrstama) nuspojava.

Što je teža ili opasnija bolest koja se liječi primjenom lijekova to je prihvatljiviji rizik nuspojave, kako u pogledu učestalosti (vjerojatnost pojave u pojedinog bolesnika) tako i težine nuspojave (ozbiljnost nuspojave).

Primjer: prihvaćamo rizik čestih i ozbiljnih nuspojava uz lijekove koji se koriste u liječenju malignih bolesti poput karcinoma, leukemije i sl. (gubitak kose, gubitak apetita, gubitak tjelesne težine, slabokrvnost, mučnina, povraćanje)

No istovremeno ne prihvaćamo rizik ozbiljne nuspojave poput agranulocitoze (gubitak granulocita važnih za rješavanje bakterijskih infekcija) uz lijek koji se primjenjuje npr. u liječenju glavobolje poput metamizola (Analgin , Alkagin). Glavoblja prolazi sopntano i bez primjene lijekova ili se može uzeti neki od lijekova za bol koji ne izaziva ozbiljnu nuspojavu kakva je agranulcitoza.

Nije prihvatljiv rizik nuspojave lijeka koji se uzima bez razloga

Primjer: nepotrebna primjena vitaminskih pripravaka bez dokazanog nedostatka vitamina. Pripravci vitamina mogu izazvati nuspojave poput osipa ili svrbeža radi preosjetljivosti na sastojke tablete ili kapsule.

Što se više lijekova uzima istovremeno to je veči rizik nuspojave/a koje su posljedica interakcija lijekova.

Primjer: u mnogih je bolesnika, naročito starijih, radi istovremeno prisutnih nekoliko bolesti (povišen tlak, šećerna bolest, astma, depresija) neizbježna primjena nekoliko lijekova istovremeno. U tom slučaju govorimo o politerapiji. Ukoliko uz neophodne lijekove bolesnik još uzima i nepotrebne lijekove (vitamini, minerali, lijekovi za podizanje „imuniteta“ isl.) u tom slučaju govorimo o polipragmaziji.

Strah od moguće nuspojave nikada ne smije biti razlogom da se ne primjeni lijek koji je potreban za bolesnika.

Primjer: lijekovi za liječenje povišenog tlaka poput blokatora kalcijevog kanala kao što su amlodipn, lacidipin, nifedipin mogu izazvati npr. otok oko gležnjeva i/ili crvenilo lica. No kako ne znamo da li će bolesnik uopće razviti ovu razmjerno čestu nuspojavu, a znamo da neliječen povišen tlak sigurno predstavlja ozbiljnu opasnost za bolesnika, lijek treba primjeniti i velika bi greška bila odustati od primjene lijeka radi straha od moguće nuspojave.

U ovu kategoriju grešaka svakako ide i neopravdan strah od nedokazanih nuspojava cijepiva i odustajanje od dokazano korisnog cijepljenja.

Nuspojave lijekova u večini slučajeva prolaznog su karaktera što znači da prekidom primjene lijeka koji je nuspojavu izazvao nuspojava nestaje.

Primjer: suhi nadražajni kašalj uz lijekove za snižavanje povišenog krvnog tlaka tzv. ACE inhibitora. Po prekidu primjene suhi kašalj prestaje nakon nekoliko dana.



Kako naučiti više o nuspojavama lijekova?

Da li je uputa koja se prilaže uz lijek optimalan izvor informacija o nuspojavama lijeka?

Primjer: u uputama koje se prilažu uz lijek nabrojene su sve moguće nuspojave bez navoda o učestalosti navedenih nuspojava ili o opasnosti pojedinih navedenih nuspojava i nerijetko se bolesnik preplaši i odustaje od primjene potrebnog lijeka.



Da li znamo sve o učestalosti i spektru nuspojava lijeka u času registracije lijeka i puštanja u promet?

Ne, o učestalosti i spektru nuspojava saznaju se novi podaci sve dok se lijek koristi. Dapače, upravo se o nuspojavama lijekova saznaje više nakon registracije i stavljanja u promet u odnosu na podatke o nuspojavama iz tzv. predregistracijskih ispitivanja.

Primjer: najpoznatiji primjer talidomida za koji se tek 4 godine nakon što je registriran i stavljen u promet otkriveno da izaziva teška teratogena oštećenja u djece čije su majke u toku trudnoće uzimale talidomid koji je bio registriran upravo za tegobe u trudnoći.



Kako smanjiti rizik nastanka nuspojave?

Odgovor: uzimati samo potrebne i dokazano djelotvorne lijekove koje propisuje liječnik.

Kako smanjiti rizik trajnog ili ozbiljnog oštećenja kao posljedice nuspojave?

Odgovor: čim se posumnja na nuspojavu lijeka javiti se liječniku koji je lijek propisao.

Teškoću u otkrivanju nuspojava predstavlja činjenica da se simptomi nuspojava preklapaju sa simptomima bolesti za koju se lijek propisuje.

Primjer: mnogi antihipertenzivi izazivaju osjećaj umora, usporenosti i opće slabosti, a to su ujedno i česti simptomi koje navode bolesnici koji boluju od povišenog krvnog tlaka.

Liječnici teško prihvaćaju činjenicu da lijek koji su propisali u najboljoj namjeri i znanju svom bolesniku može izazvati nuspojavu, naročito ako se oslanjaju samo na podatke o nuspojavama dostupnim pri registraciji lijeka.

Primjer: svake se godine povuče nekoliko lijekova sa tržišta radi nuspojava koje su otkrivene nakon registracije.

Ukoliko sumnjate na nuspojavu ili imate pitanja o nuspojavama na koja niste dobili odgovore ili odgovori nisu jasni, javite se u CENTAR ZA EKSPERTNU MEDICINU kako bismo ih zajedno pojasnili.